Kad vozač popuši četiri cigarete, razina štetnih supstancija dima u automobilu doseže trostruko veću količinu od maksimalne granice koju za zatvorene prostore preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Smatram da se ne smije voziti i istodobno pušiti cigarete. To ne samo da je opasno za samog vozača nego i za sve sudionike u prometu, kako u automobilu, tako i izvan njega – tvrdi Sanja Popović – Grle, pulmologinja Klinike za plućne bolesti Jordanovac. U prilog tome ide činjenica da nusproizvodi cigarete štetno utječu na vidno polje vozača, smanjuju brzinu njegove reakcije, a o štetnosti pušenja za pasivne pušače i pušača samog u tako skučenom prostoru kao što je automobilska kabina da ne govorimo. I dok se nadamo da će se takva zabrana u Hrvatskoj donijeti u skoroj budućnosti, u Britaniji ona uskoro stupa na snagu. Naime, od 1. listopada u Engleskoj se zabranjuje pušenje u automobilu u kojem su djeca i putnici nepušači. Za nepoštivanje odredbe koju su u Parlamentu izglasala 342 zastupnika, dok ih je 74 bilo protiv, prekršitelj će platiti 530 kn. Ovakva zabrana već postoji u većini američkih država, u Kanadi i u Australiji. Ako se pušačima ova odluka čini preoštrom. evo nekoliko podataka koji će ih potaknuti da razmisle. Naime, škotski znanstvenici proveli su istraživanje u kojem je ispitana razina zagađenosti automobila dimom cigarete tijekom 85 vožnji koristeći mjerač postavljen na stražnje sjedalo. Ispitivali su kvalitetu zraka u vožnjama koje su trajale od 10 minuta do sat vremena. U 49 vožnji tijekom kojih se u vozilu pušilo, vozač je popušio do četiri cigarete, a razina štetnih supstancija dosegla je prosječnih 85µg/m3, što je trostruko više od maksimalne granice koju za zatvorene prostore preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a koja iznosi 25 µg/m3.

8

sati u zatvorenom prostoru ostaje Duhanski dim koji nastane nakon što se cigareta ugasi

Opće je poznato da se u tom zatvorenom malom prostoru od dva do tri kubična metra pušenjem stvara toksična koncentracija ugljičnog monoksida koji je otrovan za srce i krvožilni sustav. Dim cigarete koji se odvaja od zažarenog vrška zapaljene cigarete zovemo sporednom strujom dima, a sadrži veću koncentraciju kancerogena, i to prosječno deset puta veću od glavne struje dima koju pušač uvlači kroz cigaretu. Duhanski dim koji nastane nakon što se cigareta ugasi u prostoru ostaje sljedećih osam sati – kaže pulmologinja Popović – Grle. Najslikovitiji je primjer za to konobar nepušač u kafiću u kojem se puši, koji za osmosatnog radnog vremena udahne količinu dima kao da je u tom vremenu popušio 36 cigareta. Naime, na svake četiri zapaljene cigarete u zatvorenom prostoru pasivni pušač udahne količinu štetnih sastojaka dima cigareta kao da je sam popušio jednu cigaretu. Zamislimo tada kakav učinak pasivno pušenje u automobilu ima za osjetljiv dječji organizam.

Neke kemikalije iz duhanskog dima postaju kancerogene tek kad ih pušač izdahne iz pluća u okolni zrak, zrak koji onda dijele i zajedno udišu pušači i nepu- šači. Djeca roditelja pušača češće obolijevaju od infekcija gornjeg i donjeg dišnog sustava, poput akutne i kronične upale srednjeg uha, tonzila, upale pluća. Pušenje u trudnoći povećava pojavu astme u djece, pasivno pušenje pogoršava astmu u djece te djeca majki koje puše imaju težu astmu. Djeca u obiteljima u kojima se puši imaju nižu plućnu funkciju. Osim toga, sindrom iznenadne smrti dojenčadi znatno je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu – govori pulmologinja.

Dovoljno je dodati tome da se duhanski dim iz okoliša smatra drugim najčešćim uzrokom izloženosti kancerogenima, nakon solarnog zračenja, pa da nepušači imaju snažne argumente da zahtijevaju čist zrak koji udišu. Duhan, tvrde znanstvenici, svake godine ubija više ljudi nego što ih je poginulo u Prvom svjetskom ratu, Korejskom i Vijetnamskom ratu zajedno, a pozitivni zdravstveni učinci pak na tijelu nakon prestanka pušenja nastupaju trenutno i nema loših učinaka, osim lošeg raspoloženja, što bi pušačima trebalo biti dovoljno da se zapitaju. Pa i ako im prestanak pušenja nije opcija, neka barem sustezanjem od pušenja u zatvorenim prostorima i tijekom vožnje zaštite djecu i drage im nepušače.

Refleksi vozača usporavaju se za vrijeme pušenja

U malom prostoru kao što je kabina automobila vrlo se brzo visoko podigne koncentracija svih štetnih sastojaka iz duhanskog dima, što pojačava loš učinak nikotina i ugljičnog monoksida. Od nikotina nastaje vazokonstrikcija (stiskanje krvnih žila), koja oštećuje protok kroz krvne žile oka i mozga, a ugljični monoksid dodatno oslabljuje cirkulaciju zbog svojeg visokog afiniteta vezanja na hemoglobin u crvenom krvnom zrncu (eritrocitu), na mjestu gdje se inače veže molekula kisika. Zbog svega toga protok na mrežnici oka postaje znatno lošiji, a time i razlučivanje vidnog polja puno slabije pa su i refleksi vozača usporeni. Znamo da pri brzini od 50 km/h djelić sekunde sporijeg stiskanja kočnice znači produljenje reakcije za oko pet metara, što znači da smo prouzročili prometnu nesreću koja se ne bi dogodila da vozač nije pušio. Da ne spominjemo odvlačenje pozornosti vozača pri paljenju cigarete, potencijalno padanje vrućeg pepela na hlače, i slične situacije koje ometaju vožnju – priča pulmologinja Sanja Popović – Grle, koja se svesrdno zalaže za zabranu pušenja u automobilu u Hrvatskoj.