Da na kvizu dobijete pitanje kada je izrađen prvi električni automobil, sigurno bi većina godinu njegova nastanka smjestila u 20. stoljeće i tako si onemogućila prolazak u daljnje natjecanje.

Naime, prvi električni automobil proizveden je još u 19. stoljeću, ali na točnom datumu se lome koplja. Dok neki podaci govore da je prvo električno vozilo osposobio engleski izumitelj Thomas Parker 1884. godine, njemački mediji nedavno su pisali kako je njegov tvorac ustvari slavni Ferdinand Porsche i da je godina izuma 1898. Kako god bilo, na početku 20. stoljeća izum motora s unutarnjim izgaranjem i upotreba nafte električni automobil su bacili u potpunu sjenu. No, zagađenje okoliša, a potom i neizvjesnost hoće li i dokad će biti zaliha nafte opet su aktualizirali vozila na struju. Tijekom posljednjih 15-ak godina sve se više vozača odlučuje za takvu vrstu vozila, a u Europi je po zastupljenosti električnih automobila, sa 18 posto, u ukupnom broju vozila vodeća Norveška. Hrvatska je još daleko od takvog postotka, ali se ipak miče s mrtve točke. U tome veliku ulogu ima i država, koja je drugu godinu zaredom raspisala javni poziv za subvencioniranje kupnje automobila na električni pogon, za što će u ovoj godini izdvojiti 15,5 milijuna kuna. U sklopu projekta “Vozimo ekonomično”, koji su pokrenuli Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, daju se poticaji u visini od 7500 kuna do 70 tisuća kuna za kupnju električnih, hibridnih i plug in hibridnih automobila te električnih motocikala, skutera ili četverocikala. Građani mogu dobiti poticaj za jedno vozilo koje moraju zadržati u vlasništvu barem godinu dana, a tvrtke i obrtnici mogu dobiti do 700 tisuća kuna te vozila moraju zadržati u vlasništvu najmanje tri godine. Sufinancira se kupnja novih vozila koja mogu biti kupljena u bilo kojoj zemlji Europske unije, ali trebaju biti registrirana u Hrvatskoj, a javni poziv je aktualan sve do 31. prosinca ove godine, ako se prije toga planirana sredstva ne potroše.

Ivica Skorić, voditelj projekta HEP ELEN (javne električne punionice), smatra da je iznos subvencije za kupnju električnih vozila za građane i više nego poticajan.

Na području Europe samo Norveška ima veće poticaje nego Hrvatska. Doduše, Norveška nije članica Europske unije pa bi se moglo reći da smo mi vodeći u tome. Projekt sufinanciranja pokazao se kao pametna odluka države, što se vidjelo još prošle godine kada su poticaji doslovno razgrabljeni – kaže Skorić. A prošle godine država je prvotno odredila sedam milijuna kuna dati za subvencioniranje, ali je zbog velikog interesa građana odobreno ukupno 15,5 milijuna kuna te je kupljeno 440 vozila na hibridni, plug in hibridni i električni pogon. Jednak uspjeh očekuje se i ove godine. A otkud toliki interes građana?

To nije nelogično jer, što se tiče udobnosti, sigurnosti i ostalih detalja, između električnog i konvencionalnog automobila nema gotovo nikakve razlike, a pritom je osam do 10 puta jeftinije puniti električno vozilo nego ono na gorivo. Jedini nedostatak automobila na struju je njegov ograničeni domet – pojašnjava Skorić. Naime, električno vozilo u prosjeku može prijeći oko 150 km, a ako se koristi klima ili grijanje, pale svijetla i slično, domet se smanjuje za 20-ak posto.

Kada se napravi veći broj punionica, električno će vozilo biti itekako isplativo jer ćete, primjerice, na putu od Zagreba do Šibenika vozilo morati puniti jedanput, što na ultrabrzim punionicama traje od 15 minuta do pola sata za 80 posto baterije, i takvo punjenje platit ćete dvadesetak kuna. Što se pak gradske vožnje tiče, ako u prosjeku dnevno prijeđete 100 km, s električnim automobilom uštedite i do 2000 kuna mjesečno – kaže Skorić.

U Hrvatskoj je trenutno sedam javnih punionica koje su izgrađene u sklopu razvojnog projekta eMOBILNOSTI pod brendom ELEN.

20 punionica

za električna vozila zasad je u Hrvatskoj, od čega je sedam javnih

HEP ima svoje punionice u Labinu, Vukovaru te pet u Koprivnici, a punjenje na njima zasad je besplatno jer u razvojnoj fazi testiramo navike korisnika na temelju kojih ćemo određivati cijenu punjenja. Postoji i nekoliko privatnih punionica u sklopu instituta, hotela i sličnih objekata, pa dođemo do brojke od 20-ak punionica na razini Hrvatske – priča Skorić. Javne punionice dostupne su svima bez obzira na to tko je kome pružatelj usluge opskrbe električnom energijom, što znači da tu punionicu mogu koristiti svi pa i vozači iz Europske unije. Privatne punionice dostupne su u sklopu neke druge usluge koju vlasnik punionice nudi klijentima, primjerice, gost hotela ima pravo na punjenje svog električnog vozila.

Do kraja godine planiramo otvoriti 20-ak punionica u svim većim gradovima. Labin i Vukovar su prvi gradovi u kojima smo postavili punionice jer smo na neki način htjeli povezati zapad i istok. U Koprivnici smo izgradili pet punionica jer je taj grad dio projekta Civitas Dynamo koji je usmjeren na razvoj najučinkovitijih mjera prometne održivosti na osnovi elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa, vlasnici su i pet električnih vozila i u preradi su dvaju autobusa u električne za prijevoz školske djece – pojašnjava Skorić.

150.000

električnih vozila, po procjeni europske unije, trebalo bi biti u hrvatskoj do 2030. godine

Postoje dvije vrste javnih punionica. Mjesto za punjenje male snage omogućuje transfer električne energije na električno vozilo snage od 22 kW ili manje i na takvim se punionicama, ovisno o naponu, automobil puni od dva do osam sati. Na punionicama s velikom snagom, što podrazumijeva transfer električne energije na električno vozilo snage veće od 22 kW, automobil se napuni do 80 posto za pola sata. No, jedna je od najvećih prednosti električnih automobila to što ga možete napuniti i kod kuće, u vlastitoj garaži.

Svako električno vozilo ima svoj kabel koji možete spojiti na najobičniju kućnu utičnicu. Osigurač je jakosti 10 ampera, što mu omogućava punjenje od 2,2 kW na sat. Ako baterija automobila ima 16 kW, znači da će se automobil napuniti za sedam sati – objašnjava Skorić. Pri takvom punjenju ne troši se više električne energije nego šta ga troše neki drugi kućanski aparati.

Kao jedan od nedostataka električnih automobila, uz ograničen domet, ističe se i njegova cijena. On je u prosjeku nešto skuplji od konvencionalnih automobila, što je građanima često velika prepreka.

10 puta

jeftinije je održavanje i punjenje električnih vozila od onih na gorivo

Cijena električnog Golfa je oko 35 tisuća eura, a kada od toga oduzmete oko 10 tisuća eura koliko Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost daje poticaja, platite ga oko 25 tisuća eura, što je par tisuća više od klasičnog s motorom s unutarnjim izgaranjem. Tim više što poslije s električnim automobilom praktički nemate troškove održavanja jer kod njega ne treba mijenjati ulje, filtre ulja, pumpe i slično. Uz to, cijena njegova punjenja je mnogo manja od goriva, pa ako prijeđete 10 tisuća kilometara godišnje i zbrojite troškove održavanja i punjenja, odnosno točenja goriva, koristeći električni automobil uštedite između pet i osam tisuća kuna. Dakle uz poticaj, kupcu se već u pet godina isplati razlika u cijeni pri kupnji – zaključuje Skorić.

USPOREDBA:

Benzinac vs. električni

Bešumnost u vožnji

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je okarakterizirala prometnu buku kao štetno zagađenje s nepovoljnim psihosocijalnim i psihološkim učincima na ljudsko zdravlje.

Agilnost i startnost (izvrsno ubrzanje) električnog vozila

Naime, elektromotor, poput parnog stroja, ima idealnu vučnu karakteristiku pa mu ne treba mjenjač. Dovoljan je jedan reduktor. Električni motori imaju sav moment na startu, u odnosu na benzinske motore koji s vremenom dolaze do snage.

Regenerativno kočenje

U gradskim uvjetima vožnje “kreni-stani” regenerativno kočenje ima važnu ulogu u povećanju dometa električnog vozila, te se na taj način može dobiti 10-20 posto veći domet (postotak varira ovisno o vrsti vozila).

Nema direktnih emisija CO2

Pri punjenju električnog automobila emisija CO2 je jednaka miksu elektrana priključenih na mrežu, (ugljen, prirodni plin, nuklearna, hidro, solarne, vjetar itd.). Samo nuklearne, hidro, solarne, i vjetroelektrane nemaju štetnih plinova.

Efikasnost i ekonomičnost

15 kWh/100 km tj. oko 7 kn/100 km.

Jednostavnije i jeftinije održavanje

Moderni motori s unutarnjim sagorijevanjem sastoje se od oko tisuću pokretnih dijelova, dok se elektromotor u pravilu sastoji od tri do pet pokretnih dijelova, što ga čini višestruko pouzdanijim te praktički ne zahtijeva nikakvo održavanje. Nema izmjena ulja, filtara, remenja itd., samim time su troškovi održavanja EV vozila u odnosu na ICB 50% manji.

Nema potrošnje goriva pri učestalim zastojima u gradskoj vožnji.

Do 2020. godine u Hrvatskoj će biti 350 punionica

HEP ELEN je u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva iz Zagreba napravio strategiju razvoja infrastrukture koja bi trebala odrediti gdje postaviti punionice s obzirom na količinu prometa i broj vozila, a u razmatranje su uzete županijske ceste, državne ceste te autoceste. Kroz realni scenarij možemo očekivati da bi do 2020. godine trebalo napraviti oko 350 punionica da se umreži cijela Hrvatska. Plan je izvediv, a sve punionice će biti javne – kaže Ivica Skorić, voditelj HEP ELEN-a. U Zagrebu bi prva ELEN stanica sa solarnim panelima trebala biti otvorena ispred zgrade Gradskog poglavarstva, i to do kraja ove godine. Zasad se u HEP-u ne govori o konkretnoj cijeni punjena, ali Skorić kaže kako će nju najvjerojatnije diktirati vrijeme punjenja, a ne kilovatsati. Ako ultrabrzo punjenje bude stajalo, primjerice, 20 kn, onda bi sporo trebalo stajati desetak kn – kaže Skorić. Osim što će se postaviti punionice u većim gradovima, u planu je postavljanje i na autocestama, uglavnom na većim odmorištima gdje već postoje sadržaji.

Pojeftinit će baterija pa će pasti i cijene

O budućnosti električnih automobila uglavnom se priča u pozitivnom tonu, a takav stav ima i Europska unija. Prema njihovim procjenama, do 2030. godine u Europi bi deset posto vozila trebalo biti na električni pogon. – To za nas znači da bi na brojku od oko 1,5 milijuna osobnih vozila, koliko se očekuje da će ih tada biti, njih 150 tisuća trebalo biti električno. Po meni je ta brojka optimistična, ali nije nerealna – kaže Ivica Skorić te vjeruje da će infrastruktura u koju se idućih godina planira redovito ulagati potaknuti ljude na ekološki pogodnija vozila. Očekuje se i da će padati cijena električnih vozila zbog sve jeftinije cijene, a kada njihova cijena dođe do cijene koja je približna konvencionalnim vozilima, ukinut će se državni poticaji i tada će odluka o kupnji biti na savjesti vozača, a vjerujem da su Hrvati dosta ekološki osviješteni – kaže Skorić.