Istraživanje objavljeno u časopisu “Physiology and Behaviour” otkrilo je da je blaga dehidracija po simptomima opasna poput vožnje u alkoholiziranom stanju. Znanstvenici s britanskog sveučilišta Loughborough izvršili su testiranje na vozačima po kojemu su osobe koje su svaki sat popile manje od 25 ml vode napravile dvostruko više pogrešaka od onih koje su popile dovoljno vode. Tijekom testa normalne hidracije dogodilo se 47 pogrešaka u vožnji, ali kada su vozači bili dehidrirani, taj se broj više nego udvostručio i napravljena je čak 101 pogreška, što bi se moglo očekivati od nekoga tko vozi sa 0,8 promila alkohola u krvi. Najčešće su krivudali po cesti zbog vrtoglavice, kasno kočili i prelazili u susjednu traku… Kako bi se, posebice u ljetnim mjesecima, izbjegla opasnost od dehidracije za volanom, ispitali smo kako je prepoznati i izbjeći.

2 do 2,5 l

tekućine dnevno potrebno je zdravim odraslim osobama za normalno funkcioniranje

Dehidracija je stanje nedostatka tj. smanjene količine vode i elektrolita u organizmu. Iako najčešće nastaje kao posljedica različitih stanja i bolesti u kojima dolazi do prevelikog gubitka tekućine iz organizma, i naizgled bezazlena stanja kao što je pojačano znojenje za ljetnih vrućina mogu dovesti do nedostatka tekućine i ozbiljnih posljedica na zdravlje – kaže Sanja Škrnički Kršek, dr. med., spec. obiteljske medicine. Znojenjem gubimo velik dio vode, a smanjeni unos tekućine nastaje zato što tako dugo dok ne osjetimo žeđ, ne posežemo za tekućinom. Tada je već kasno jer, kako stručnjaci navode, u tim smo trenucima već jedan do dva posto dehidrirani.

650 do 850 ml

tekućine dnevno gubimo znojenjem. Taj gubitak raste za 50 do 70 ml uz svaki porast tjelesne temperature za 1 °C

Simptomi dehidracije ovise o stupnju dehidracije. Gubitkom oko tri posto ukupne tjelesne tekućine javljaju se simptomi suhoće usta, jezika, žeđ i podočnjaci. Umjerena dehidracija prisutna je kada tijelo izgubi oko pet posto ukupne tjelesne tekućine i tada se javljaju suhoća usta, raste puls, jaka glavobolja, razdražljivost, grčevi u mišićima i oligurija (smanjeno mokrenje). U slučaju teške dehidracije i gubitka tjelesne tekućine više od deset posto mogu nastupiti teški poremećaji sve do razvoja kome – upozorava doktorica. Zdravim odraslim osobama dnevno treba oko 2 do 2,5 l tekućine za nadoknadu gubitaka mokrenjem. 650 do 850 ml tekućine dnevno gubimo izlučivanjem preko pluća i kože. Taj gubitak raste za dodatnih 50 do 70 ml uz svaki porast tjelesne temperature za 1 °C iznad normale, tako u stanjima hipertermije možemo izgubiti i do 3 l tekućine. – Tijekom ljetnih mjeseci svakih sat i pol do dva treba popiti čašu vode ili čaja bez šećera. Slatke napitke i gazirane sokove nije preporučljivo konzumirati jer oni pospješuju razvoj dehidracije – savjetuje liječnica i nastavlja: – U prehranu uključiti namirnice bogate tekućinom i elektrolitima kao što su lubenica, dinja, banane, grejp, brokula… Tijekom vožnje imajte uza se dovoljno tekućine da svakih pola sata popijete barem 1 decilitar. Ako na put krećete s malom djecom, osigurajte im dovoljno tekućine i stalno ih nutkajte da piju jer djeca su posebno osjetljiva na manjak vode u organizmu, naročito dojenčad, jer ukupni volumen tjelesne vode čini čak 65% njihove ukupne tjelesne mase. Ne kretati na put praznog želuca. Sat do dva prije polaska osigurajte si ‘laganiji’ obrok.

Ako osjetite simptome, pristanite na odmorištu.

Ako tijekom vožnje dođe do pojave simptoma dehidracije, stanite i što prije popijte malo tekućine. To ne znači da odmah morate popiti ‘zaboravljenih’ litru do dvije tekućine. Naprotiv, unos neka bude postupan, gutljaj po gutljaj. Ako se nađete pored nekog odmorišta i nemate ništa od spomenutih namirnica sa sobom, a simptomi dehidracije su nešto izraženiji, možete zamoliti nekoga da u litri vode otopi čajnu žličicu soli pa tu tekućinu uzimajte polako, gutljaj po gutljaj, do postupnog smirivanja tegoba. Putovanje ne nastavljajte dok niste sasvim dobro. Naravno, u slučaju ozbiljnijih poremećaja, nužno je potražiti liječničku pomoć jer teška dehidracija može imati ozbiljne posljedice na zdravlje – kaže Sanja Škrnički Kršek, dr. med., spec. obiteljske medicine.