Na svakih 9 m2 stavite jednu biljku i pročistite zrak u domu

Unutrašnje zagađenje zraka može biti uzrokovano kombinacijom čimbenika. U zatvorenim prostorima najčešće se pronalaze formaldehid (često prisutan u tepisima, iverici, izolacijskim pjenama, papiru, sredstvima za čišćenje, adhezivima, retardantima plamena i dimu cigarete), trikloretilen (prisutan u laštilima, bojama i adhezivima) i benzen (prisutan u plastici, sintetici i deterdžentima te cigaretama), a istraživanja pokazuju da njihova koncentracija u zatvorenom prostoru može biti i do deset puta veća nego na otvorenom, pogotovo u prostorima u kojima se puši.

Kombinacija simptoma koje možemo razviti kao reakciju na njih naziva se sindromom bolesne zgrade. Među ostalim, to su kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje, kašalj, suhoća grla te upala sinusa, zatim razne vrste dermatitisa (prije svega na rukama) te glavobolje tenzijske prirode, koje i sami često pripišemo lošem zraku u uredu.

Biljke, općenito kroz listove i korijenje, apsorbiraju štetne spojeve iz zraka i proizvode kisik pa ih je uvijek dobro imati u zatvorenom prostoru, pokazala su i NASA-ina istraživanja, čiji je cilj bio poboljšanje kvalitete zraka u – svemirskim letjelicama.

Još 1984. godine NASA je utvrdila da neke biljke pritom imaju sjajan učinak te da za samo dan do dva mogu smanjiti udio štetnih spojeva u zraku i do 90 posto. Do danas su provedena mnoga istraživanja koja su se odnosila na učinak koji imaju pojedine biljke.

Procjenjuje se da bismo na svakih devet četvornih metara trebali postaviti po jednu biljku, s tim da ih treba birati po učinku. Primjerice, one koje najjače djeluju protiv cigaretnog dima najbolje je postaviti u boravak, biljke koje djeluju protiv spojeva iz ljepila ili tinte za pisače u kućni ured, a one koje djeluju kao ovlaživači postaviti u boravak i slično.

No pritom imajte na umu – da bi djelovale ljekovito, biljke treba držati u uvjetima koji im odgovaraju pa tako, primjerice, nije dobro postaviti u kupaonicu one koje “ne vole” vlagu ili držati daleko od svjetla one koje vole svjetlo.

Također, vodite računa da ih redovito zalijevate i dohranjujete te svakako uklonite biljku koja se počela sušiti, odnosno vene, jer one i same mogu emitirati štetne plinove.

Neke biljke, kao što su aloe vera ili paprat, mogu reagirati na preveliku koncentraciju otrovnih spojeva u zraku pa listovi mogu dobiti smeđe mrlje i vrhovi se mogu sušiti. Čim se mrlje pojave na trećini listova, najbolje ju je ukloniti iz prostora, odnosno – zamijeniti novima. Također, ne pretjerujte s biljkama u spavaćoj ili dječjoj sobi.

Naime, donedavno se čak smatralo da ih je bolje i ne držati u tim prostorijama jer noću, dok nema svjetla, troše kisik za fotosintezu. No znanstvenici se slažu da većina biljaka tijekom dana proizvede više kisika nego što će ga noću potrošiti pa jedna biljka u sobi nije naodmet.

Palme reguliraju vlagu, a svekrvin jezik će proizvesti puno kisika

Svekrvin jezik (Sansevieria trifasciata), biljka s dugačkim zeleno-žutim listovima, noću obilato proizvodi kisik, zbog čega je, vjerovali ili ne, idealna biljka za spavaću sobu. Pročišćava mnoge otrovne čestice iz zraka, među ostalim benzen i formaldehid. Palme, osim što daju tropski ugođaj u domu, korisne su i zato što pomažu u regulaciji vlage u prostoru.

Engleski bršljan pomoći će čak i astmatičarima

Prema NASA-inim istraživanjima, engleski bršljan (Helix) biljka je vrlo korisna za uzgoj u zatvorenom prostoru zbog njezine sposobnosti upijanja formaldehida – otrovnog plina. No korisna je i za pročišćavanje prostora od dima cigareta te se preporučuje u prostoru u kojemu borave astmatičari.

Fikusu gumijevcu hrana su toksini iz okruženja

Ficus elastica je biljka koja ovlažuje zrak, uklanja štetna isparavanja u zraku i smanjuje koncentracije dušikova dioksida, ugljikova monoksida i ugljičnog dioksida, koji su produkt izgaranja (kuhala, peći koje nemaju ventilaciju, dim cigareta, aparat s otvorenim plamenom, garaže u sklopu kuće i slično).

Također smanjuje koncentraciju trielina koji nalazimo u ljepilima, bojama i lakovima. Bakterije koje se nalaze u listovima hrane se toksinima iz zraka, a njegova učinkovitost u pročišćivanju zraka poboljšava se s vremenom.

Najbolje kućne biljke

1. Aloe Vera

Odlična je u proizvodnji kisika pa je idealna za spavaću sobu. Potrebno joj je više svjetla pa ju je dobro držati na prozoru. Može apsorbirati 80 posto etilbenzena iz zraka. Također, korisna je protiv kemikalija koje se mogu naći u građevinskom materijalu, plastičnim pakiranjima hrane, namještaju…

2. Drvo života (Dracaena)

Istraživanja su dokazala da može apsorbirati više od 90 posto acetona, pronađenog u odstranjivaču laka za nokte ili proizvodima za čišćenje u kućanstvu. Ova biljka odlično se bori s otrovima poput benzena i formaldehida u deterdžentima.

3. Kućna paprat (Nephrolepis exaltata)

Kućna paprat predstavlja prirodni ovlaživač zraka. Idealna je za one koji imaju problema sa suhom kožom i drugim pratećim tegobama hladnog vremena. Korisna je protiv elektromagnetskih zračenja aparata.

4. Zeleni ljiljan ili klorofit (Chlorophytum comosum)

Lišće zelenog ljiljana raste vrlo brzo i pomaže u apsorbiranju štetnih supstanci, poput plijesni ili drugih alergena. Također, u samo dva dana može otkloniti čak 90 posto toksina iz zraka, a dokazano je da uklanja i ugljični monoksid – glavni sastojak duhanskog dima – u roku od 24 sata.

5. Sobna bromelija (Bromeliaceae)

Vrlo je korisna u apsorpciji benzena iz zraka. Apsorbirat će više od 90 posto kemikalija koje se mogu pronaći u ljepilu, bojama, vosku za namještaj i deterdžentima. Vrlo je korisna ako živite u blizini benzinske crpke, opasnog odlagališta otpada ili većih industrijskih objekata.

6. Mirni ljiljan (Spathiphyllum)

Može poboljšati kvalitetu zraka u kući do 60 posto. Smanjuje razine spora plijesni tako da ih apsorbira kroz listove i hrani njima svoje korijenje. U kupaonicama može smanjiti pojavu vlage. Postavite ga u kutu pored računala jer apsorbira zračenje.