Glavni uzroci nesreća na moru

Bilo kakve nesreće uvijek su vijesti dana u svim medijima (posebno one s većom materijalnom štetom ili stradalima). U slučaju kada ste sudionik ili samo očevidac, pozivom na broj 195 ili 112 možete zatražiti intervenciju bilo službe traganja i spašavanja, ili pomorske policije. A da se ne pojavite u TV vijestima ili na naslovnicama novina i portala zbog gluposti ili nemara, podsjećamo na situacije koje treba izbjegavati jer su glavni uzroci pomorskih nesreća među vlasnicima rekreativnih plovila:

ALKOHOL: Alkohol je vodeći čimbenik koji je pridonio smrtnim nesrećama na brodu, a među prvih pet u ukupnom broju prijavljenih nesreća. Zašto to nije slučajno?

Alkohol djeluje na motoričke funkcije, narušava sposobnost rasuđivanja i poremećuje sposobnost donošenja odluka. U slučaju pada u more može povećati opasnost od srčanog udara i povećava dezorijentaciju. Alkohol će lošu situaciju napraviti samo još lošijom.

Konzumacijom alkohola gubi se sposobnost rasuđivanja. Reducira inhibiciju, što uzrokuje da obično oprezni ljudi ulaze u visokorizične situacije, što kao trijezni nikad ne bi. Alkohol djeluje tako da osoba misli da radi bolje… i dramatično povećava vrijeme reakcije. Kada su periferni vid, usredotočenost i dubinska percepcija umanjeni zbog alkohola, teško je pravilno prosuđivati brzinu i udaljenost, ili druge pokretne objekte. Smanjena noćna vidljivost i nesposobnost razlikovanja crvene od zelene boje čine pripite noćne kormilare vrlo opasnim sudionicima prometa.

BRZINA: Glavni uzrok brodskih nesreća je i kada se brzina ne prilagodi uvjetima ili okruženju. Noću i po magli ne možete uvijek vjerovati svojim osjetilima da biste odredili jasan i slobodan put (možda je druga brodica obavijena mrakom, vidi prethodnu stavku).

NASUKAVANJE: Ponekad zabavno, često neugodno, ponekad zaista opasno – to je nasukavanje. Kako kažu stari pomorci, uvijek mora biti pedalj mora ispod kobilice. Stoga, dubinomjer treba biti uvijek uključen, a navigacijska karta pri ruci. Pazite se podmuklih sika na centimetar ispod površine. Čim primijetite da na nekom mjestu more ‘vrije’, maknite se što dalje. Pretpostavljamo da znate što na karti znači znak +.

Kod namjernog nasukavanja da bi ste, recimo, otišli na piće u kakav Beach bar na obali, pazite kada čamac povlačite preko kamenja. Pripazite da napukli trup ne poplavi kaljužu, jer kako kažu, bolje je biti nasukan nego na dnu! Zato usporite, budite oprezni i ostanite na površini.

ČOVJEK U MORU: Pad u moru može biti vrlo nezgodan, pogotovo ako padnete tijekom plovidbe. Malo je stvari koje će dignuti takvu uzbunu kao situacija čovjeka u moru. A to se uvijek dogodi nenadano, kad nitko nije spreman. Prave posade u takvim situacijama znaju što sve treba učiniti, ali najčešće kod amaterskih posada u tim trenucima zavlada panika, posebno ako se to dogodi za vrijeme loših plovidbenih uvjeta. Odgovoran skiper bi prije početka plovidbe uvijek trebao upoznati posadu s procedurom u situaciji čovjeka u moru.

Čovjek prirodno ne pluta licem prema gore, stoga budite sigurni da tijekom plovidbe uvijek na sebi imate prsluk za spašavanje koji će vas okrenuti. Također zapamtite da kao solo nautičar koji padne u more vjerojatno ćete gledati kako krma broda odlazi u daljinu – osim ako ne počne kružiti oko vas i prijetiti da vas pregazi. Obavezno imajte prikvačenu uzicu za isključivanje motora u nuždi, ili njezinu modernu, elektroničku zamjenu, koja gasi motor ako netko padne u more.

OSTANAK BEZ GORIVA: Možda to i nije neki veći gaf na mirnom moru u dobrim vremenskim uvjetima ili kada tvrtka za pomoć na moru može brzo donijeti spas i napuniti spremnik goriva. Ali ostati bez goriva usred nevremena nasred otvorenog mora može biti ubitačno iskustvo.

Kako se to događa? Možda ste pogrešno izračunali svoj položaj i potrošili previše goriva kako biste pronašli svoj put, ili ste pecali ili krstarili duže nego što ste namjeravali. Možda ste zaobišli neočekivanu oluju ili otšli daleko na pučinu kako biste je izbjegli. Ili ste možda jednostavno zaboravili napuniti spremnik gorivom.

Planirajte unaprijed – izračunajte koliko vam je goriva potrebno, a zatim dodajte popriličnu rezervu (oko 10-20 posto) za sigurnost. Bitno je dobro poznavati svoj brod i koliko je ‘žedan’ u pojedinim režimima plovidbe.

POTONUĆE: Što potapa brodove? Smijte se koliko hoćete, ali najčešće je to rupa u brodu, često namjerno napravljena za montažu neke opreme kroz trup. Takvi dijelovi od mesinga su najbolji, ali plastični su jeftiniji i manje skloni koroziji. Međutim, plastični priključci mogu popucati ako se previše zategnu, i onda možda neće propuštati jedno vrijeme, sve dok ne puknu. Provjeravajte curenje na mjestima gdje određeni dijelovi opreme prolaze kroz trup i naviknite se redovito provjeriti kaljužu. Provjerite kaljužnu pumpu i čep za kaljužu.

Druge situacije kada se dogodi prodor vode su kod međusobnog sudara, udarca u neki plutajući predmet, nasukavanje na podvodne grebene i slično. U takvim situacijama prvo se mora izolirati mjesto prodora vode, kako bi se spriječilo naplavljivanje drugih brodskih prostora, te istovremeno uključiti kaljužne pumpe. Dodatno osiguranje od potonuća? Mali izbor drvenih i gumenih čepova za brzo zatvaranje rupe, a danas postoje i razne paste za sprečavanje prodora vode u brod.

POŽAR: Požari brodova za razonodu su rijetki, zahvaljujući današnjoj sigurnosnoj tehnologiji. Ipak, isplati se biti oprezan. Uvijek ponjušite kaljužu na ispuštene pare. Potražite očigledna izlijevanja goriva ili propuštanja, te pazite da se na kaljužnoj vodi ne pojave dugine boje. I nikada ne pokrećite benzinski brodski motor bez pokretanja kaljužnog ventilatora najmanje pet minuta prije paljenja. Pobrinite se da na brodu imate aparate za gašenje požara, koji mogu gasiti požare goriva ili električnih instalacija, te da su uvijek napunjeni. Pregledajte ih ili zamijene ako niste posve sigurni u njihovu ispravnost.

KVAROVI: Ozbiljne nesreće često su uzrokovane mehaničkim kvarovima i uglavnom proizlaziti iz električnih problema. Neispravan akumulator ne pokreće motor. I navigacijska svjetla neće raditi, pa ako je noć, vi ste praktički nevidljivi. Mnoge brodice danas imaju akumulatore koji ne zahtijevaju održavanje i ne prijeti istjecanjem elektrolita. Ali ako imate stariji akumulator s elektrolitom, redovito ga provjeravajte – recimo, svaki vikend – pravilnu razinu tekućine, dodajući samo destiliranu vodu ako je potrebno. Provjeravajte instrument za napon akumulatora, ne smije pokazivati manje od 12 volti. Nosite rezervnu baterijsku svjetiljku koja će se koristiti kao signal, i naravno, pobrinite se da vaš sigurnosni komplet uključuje baklje.

IGNORIRANJE VREMENA: Nautičari su nekada dobivali vremenske prognoze samo iz namjenskih radiopostaja ili brodskih (VHF) radija. Sada vaš pametni telefon, pod uvjetom da se nalazite u području odašiljača, može pokrenuti vremenske aplikacije, uključujući radar uživo. Važno je zaploviti kada je vremenska prognoza dobra, jer nema nikakvih razloga za napuštanje luke ako su uvjeti upitni. Pred vama je još mnogo dana s lijepim vremenom.

NEMAR PRI UPRAVLJANJU: Auto piloti su krasna stvar jer će puno pomoći pri kormilarenju, ali nikako se ne smije zanemariti da uz njih uvijek bude kormilar koji će promatrati obzor i reagirati na svaku neočekivanu situaciju. Mnogi se toga ne drže i misle da su uključivanjem autopilota riješili upravljanje brodom, a oni da su slobodni. “Nisam ih vidio kako dolaze” je prečesti izgovor kod sudara.. Pa, promatrajte ih kako dolaze, održavajući stražu tijekom plovidbe.

OSKUDNA PRIMJENA SIGURNOSNE OPREME: Previše nautičara zanemaruje sigurnosnu opremu koja je na brodu (ili bi trebala biti). Ili još gore, na njima samima. Nosite svoj prsluk za spašavanje. Bla, bla, bla, kažete. Pa, prsluci za spašavanje spašavaju živote. Mjerodavne institucije kažu da oko polovice smrtnih slučajeva utapanja uključuju nautičare bez prsluka za spašavanje.

Prsluk za spašavanje stvarno pomaže samo ako je pravog oblika, prave veličine i uvijek pri ruci u trenutku kad vam zatreba. Zapamtite, uronjeni u vodu od 10-ak stupnjeva, imate samo nekoliko trenutaka koordiniranog kretanja prije nego što vam mišići ne zakažu, a glavu ne možete držati izvan vode.

Nosite uvijek prsluk za spašavanje, ili ga barem držite pri ruci i stavite ga za vrijeme teških vremenskih uvjeta, tijekom noćne plovidbe i za hladnog vremena.

Ne napuštajte luku bez pirotehničke signalizacije (rakete, baklje), svjetla ili sirene i rezervnog pogona kao što je veslo za kanu. Sidra su također previđene sigurnosne stavke, a ona su prva linija obrane u slučaju kvara motora ili u oluji.

Izvor: USCG Boating Safety