Zlatna pravila navigacije

Ako ste iskusan nautičar, sigurno se ne veselite još jednom pametovanju s matematičkim proračunima. Stoga, donosimo šest jednostavnih pravila koja možete koristiti kako biste poboljšali svoju sigurnost plovidbe – bez puno matematike!

Zašto je potrebno znati tradicionalne metode navigacije uz sve danas dostupne high-tech elektronske uređaje? Vrhunski skiperi koriste ova umijeća kako bi:
• Izbjegli nasukavanje u poznatim ili nepoznatim vodama.
• Čitali nautičke karte sa sigurnošću!
• Plotali geografske širine i dužine velikom brzinom i točnošću.
• Poboljšali neovisnost od “isključivo-elektronske” navigacije.
• Naučili brze i jednostavne metode za provjeru točnosti svog GPS-a ili plotera.

Jer zadatak skipera je određivanje položaja svog broda i pravca kretanja (kursa) prema željenoj destinaciji. Određivanje položaja broda vrši se smjeranjem s kompasom triju orijentira na obali. Smjeranjem se dobiju tri kompasova smjera (azimuta – kut između sjevera i pravca kretanja). Izračunati se azimuti ucrtaju u kartu, a točka gdje se sijeku daje položaj broda. Sve se to tada još jednom lako provjeri pomoću elektronskih navigacionih uređaja.

1. Dvostruka provjera kursa.
Paralelni trokuti i kutomjeri često skliznu kod izmjera na karti. Samo mali pomak može izmijeniti kurs ili promašiti za nekoliko stupnjeva. Svoj planirani kurs zato izmjerite dva puta. Ako se oba mjerenja slažu, znat ćete da ste na pravom kursu!

2. Držite navigacijski smjer na 60-90-120.
Snimite dva ili više azimuta navigacijskog smjera s minimalnim kutem od 60 stupnjeva između objekata. To će smanjiti pogreške i dati temeljitije pozicije. Ako snimate azimut samo dva objekta, najbolji raspon između objekata će uvijek biti 90 stupnjeva. S dva objekta maksimalni kut nikada ne smije prelaziti 120 stupnjeva. Pregledajte svoju kartu unaprijed pronalaženjem i označavanjem objekata koje možete iskoristiti za orijentaciju. To će učiniti vaše planiranje brže, lakše i zabavnije.

3. Izmjerite udaljenost brižljivo.
Budući da kartografske projekcije imaju neku pogrešku nakon što su spljoštene iz trodimenzionalne slike, rastojanja se mogu izobličiti. To postaje kritičnije na kartama u manjim mjerilima, poput onih koji se koriste u obalnoj ili pučinskoj plovidbi. Izmjerite udaljenosti na latitudnoj skali uz vašu trenutačnu poziciju zbog veće točnosti.

Na primjer, recimo da imate kartu u mjerilu od 1:250.000. Ako vam je trenutna pozicija u središtu karte, izmjerite udaljenosti kod središnjeg dijela latitudne skale. Ako se nalazite blizu vrha karte, upotrijebite skalu zemljopisne širine pri vrhu kako biste izmjerili udaljenosti. Ako se nalazite u blizini donjeg dijela karte, koristite skalu zemljopisne širine blizu donjeg dijela karte za izmjeru udaljenosti. To vam daje preciznije mjerenje udaljenosti za planiranje, opskrbu, određivanje vremena dolaska i za očuvanje vode i goriva.

4. Navigacijski smjer snimite prvo s pramca ili krme.
Prvo preuzmite vizualni horizontalni kut objekata blizu pramca ili krme. Azimuti tih objekata mijenjaju se najsporiji dok se krećete kroz vodu. Na kraju preuzmite vizualne azimute objekte u blizini boka. Azimuti tih objekata mijenjaju se najbrže. Označite vrijeme kada ste snimili konačni bočni azimut. Unesite vrijeme snimanja u navigacijski log zajedno s položajima. To vam omogućuje rekonstrukciju putanja preko površine zemlje i pruža povijesni i pravni zapis o putovanju broda.

5. Spoznajte dubine.
Prije nego što počnete koristiti bilo koji nautičku kartu, otkrijte u kojoj mjernoj jedinici su prikazane dubine. Pogledajte ispod naslova karte (područje naslovnog bloka) na gornjoj ili donjoj margini. Vaša karta prikazuje dubine u metrima, stopama ili fadomima. To su najčešće mjerne jedinice koji se koriste na nautičkim kartama.

Na primjer, recimo da vidite dubinu od 2 nečega na karti. Znači li to 2 stope, 2 fadoma (12 stopa) ili 2 metra (6 stopa)? Nikada nemojte pretpostavljati da su snimke jedne karte ista kao i druga. Prije nego počnete ploviti, uvijek provjerite blok naslova i margine karata. Ovu važnu informaciju prenesite svojoj posadi.

Dubine su označene različitim plavim bojama, manja dubina je tamnija, a veća svjetlije plave boje (velike dubine su bijele). Osim boja, na kartama su dubine označeno i različitim linijama (izobate).
—————–——– dubina do 10 metara
– . – . – . – . – dubina do 5 metara
.. .. .. .. .. .. .. . dubina do 2 metra

6. Vodite brigu o pogrešci zbog zanošenja.
Jedrilice kliznu bočno (zove se “zanošenje”) pri orcanju ili pojanju (namjerno otpadanje). Postoje posebni izračuni za određivanje zanošenja, ali uvijek radite svoj put prema gore namjeravanog odredišta na račun neočekivanih pomaka vjetra ili navigacijskih pogrešaka. Neki nautičari namjerno postavljaju kurs od dvije do tri milje u vjetar ili uz struju. To im daje dobru marginu sigurnosti i dopušta im da lakše dođu do konačnog odredišta.

Slijedite ovih šest jednostavnih “pravila palca” kako biste poboljšali sigurnost svoje plovidbe. Čuvajte svoju malu barku i njenu posadu gdje god se odlučili ploviti.

Izvor: Captain John’s Skipper Tips