Ukapljeni naftni plin još se od sredine prošlog desetljeća uvelike koristi kao ekonomično i ekološko gorivo za automobile. No unatoč tome što su plinske instalacije od tada mnogo sigurnije i naprednije, a cijena benzina višestruko narasla, plin nikako u Hrvatskoj, ali i u većini Europe ne uspijeva uzeti značajniji udio.

Iako svi pričaju o plinu, auta na plin je još uvijek relativno malo. Oko 60.000 auta na hrvatskim cestama vozi na plin što je samo tri posto. Samo 0,7 posto svih novih auta kupljenih ove godine ima ugrađenu plinsku instalaciju. I u svijetu je plin još uvijek prilično neuspješno gorivo. Na cestama u svijetu je trenutno oko 1,4 milijardi automobila a samo 22,5 milijuna ili 1,5 posto njih vozi na plin. Sve ovo nas tjera da se zapitamo – zašto plin nije uspješniji kad je vožnja ekološki prihvatljivija i znatno jeftinija? Zbog toga smo provjerili nekoliko važnih činjenica vezanih za vožnju na plin.

Isplati li se vožnja na plin? – DA!

Cijena ugradnje plinske instalacije u moderni auto s benzinskim motorom i turbopunjačem je oko 6.000 kuna. Na to treba dodati oko 1.000 kuna za dodatne provjere i atest na tehničkom pregledu te 550 kuna godišnje naknade za ceste. Također, svako vozilo na plin troši 10 do 15 posto više plina nego benzina. Ipak, uz sve te troškove plin vam se neće isplatiti tek ako vozite ekstremno malo. U prosječnom automobilu ako vozite 15.000 kilometara, sav ovaj trošak vratit će vam se kroz uštede na cijeni goriva za manje od dvije godine.

Nakon toga godišnje ćete štedjeti oko 4.000 kuna. Ako prelazite 30.000 kilometara i vozite neki snažniji auto, instalacija će se isplatiti za manje od godinu dana, a godišnja ušteda će biti i veća od 10.000 kuna. Dakle, vožnja na plin može biti vrlo isplativa.

Auto s plinom je nepraktičniji? – DA!

S autom na LPG ne smijete u većinu podzemnih garaža i to je prilično frustrirajuće. No razlog za to je logičan, LPG je teži od zraka i u slučaju curenja plina on se zadržava na podu gdje ga je u podzemnoj garaži teško provjetriti konvencionalnom stropnom ventilacijom. Takav plin opasnost je za zdravlje i može izazvati eksploziju. Dodatne nepraktične strane auta s plinskom instalacijom su smanjeni prtljažni prostor te duže vrijeme punjenja spremnika.

Naime, osim što je sam proces punjenja duži, puniti ne smijete sami, pa nerijetko morate čekati djelatnika što dodatno produžava čitav proces. Također, benzinske postaje morate birati jer tek svaka treća ima i plin. Tu je i problem s gubitkom vremena na redovitim servisima jer osim uobičajenog redovitog servisa za auto morate najmanje jednom godišnje napraviti i dodatni redovni servis plinske instalacije.

Plinska instalacija može naštetiti motoru? – DA!

Plin izgara bez dima, čađe i mirisa te produžuje vijek ispušnog sustava, katalizatora i lambda sonde no motoru može jako naštetiti. Naime, u plinu nema aditiva koji štite motor, a osim toga LPG lošije hladi ventile od benzina. Zbog toga može doći do „pregaranja ventila“ teškog kvara čiji popravak, ovisno o autu i motoru, može stajati 5.000 do čak 20.000 kuna. Da bi se maksimalno smanjio rizik od ovakvog kvara, potrebno je voziti pod manjim opterećenjem (puna brzina na autoputu nije nikako preporučljiva na plin), ugraditi što kvalitetniju instalaciju, redovito je servisirati (najbolje svakih 10.000 km) i podešavati ventile svakih 25.000 kilometara. Sve to, naravno, košta i smanjuje uštedu na plinu.

Auto s plinom se lakše proda? – NE!

Koliko god su auti s plinskom instalacijom primamljivi zbog uštede, mnogi kupci zaziru od njihove kupnje zbog dodatnih komplikacija i mogućih kvarova. Dakle, koliko plin privuče kupaca, toliko ih i odbije i takav auto je podjednako teško, odnosno lako prodati kao i auto s benzinskim pogonom.

Ugradnjom plina zadržava se jamstvo? – NE!

U većini slučajeva proizvođač ne dozvoljava ugrađivanje plinske instalacije i zbog takve ugradnje gubi se jamstvo. Ugradnju, ali samo u svojim ovlaštenim servisima, dopuštaju rijetki proizvođači, no i tada jamstvo ne mora biti potpuno. Naime, iako dozvoljavaju ugradnju instalacije, nerijetko u jamstvu piše da se neće pokriti trošak kvara koji je nastao zbog djelovanja plinske instalacije. Bez brige mogu biti samo oni koji kupe automobil s tvornički ugrađenim plinom, no ponuda takvih auta u Hrvatskoj je jako mala. Aute na LPG s tvornički ugrađenim plinom nude samo Dacia i Renault.

Auto na plin je sporiji? – DA!

I uz najmodernije sustave izravnog ubrizgavanja plina, auto na plin razvija između 4 i 7 posto manje snage, a uz starije sustave gubitak može biti 10 posto i veći. U praksi se takav gubitak snage osjeti tek pri većem opterećenju ili pri agresivnoj vožnji, te nije veliki problem u praksi.

Autoplin je ekološko gorivo? – DA!

Da, apsolutno. Prilikom vožnje na plin, auto u okoliš ispušta oko 70 posto manje ugljičnog monoksida, oko 85 posto manje čađe, oko 45 posto manje dušikovih oksida i oko 10 posto manje CO2. Dakle, izuzmemo li stakleničke plinove, dva do tri auta na plin zagađuju kao jedan benzinac. Plin je odlična alternativa za one kojima je stalo do okoliša.

Zaključak

Plin ima dva jaka argumenta „za“, a to su ekologija i financijska ušteda. No, s druge strane tu je niz malih argumenata „protiv“ koji su dovoljno jaki da otjeraju velik dio zainteresiranih. Upravo zbog toga, plin se nije uspio jače nametnuti bez obzira na ogromnu uštedu koju omogućava. Većina kupaca ne želi pokušati s nečim drugačijim, pogotovo ako to drugačije ima i minuse te skriva rizike.