U Zagrebačkoj županiji najveći broj prometnih nesreća u 2016.-oj

Svake godine MUP objavljuje detaljni statistički prikaz za prethodnu godinu o stanju u prometu. Prema tim podacima vidi se kako je sveukupan broj prometnih nesreća veći u odnosu na godinu ranije, ali se zato broj ozlijeđenih i poginulih smanjio.

Statistički podaci MUP-a za 2016. godinu upozoravaju kako je udio prometnih nesreća najveći na području Zagrebačke županije s 2.341 ozlijeđenih i 49 smrtno stradalih.

U usporedbi s 2015. to je pad za 4,7% u ukupnom broju prometnih nesreća (7.963 nesreća u 2016. i 8.354 nesreća u 2015.g.). Ozlijeđenih je za 6,3% manje u odnosu na 2015. godinu, dok je broj smrtno stradalih narastao u 2016. za 19,5% (49 stradalih u 2016. i 41 u 2015.g.).

Na zadnjem mjestu prema broju prometnih nesreća je Požeško–slavonska s ukupno 472 nesreće, 162 ozlijeđene osobe i 9 smrtno stradalih u njima.

Prema vrsti prometne nesreće u 2016. godini najveći udio zauzeli su sudari vozila u pokretu, u kojima je ozlijeđeno 8.000 osoba, a poginulo njih 117, što je u ukupnom udjelu porast u odnosnu na 2015. za 0,6%.

Kao najmanje zastupljenom vrstom prometne nesreće ističu se sudari s vlakom s 10 ozlijeđenih i 1 poginulom osobom, što je u odnosu na 2015. smanjenje za 46,2%.

Kod okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama u segmentu pogrešaka vozača, najviše je onih koje su nastale kao razlog brzine neprimjerene uvjetima, s 4.453 ozlijeđenih, te 120 poginulih. Na začelju kao zadnji faktor okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama su nepropisno parkiranje i neosiguran teret na vozilu svaki s po 9 nesreća. U segmentu pogrešaka koje su proizašle od strane pješaka, najveći broj nesreća uzrokovan je ostalim pogreškama pješaka i to njih 200, a najmanji zbog nepoštivanja svjetlosnog znaka s ukupno 55 nesreća.

Kod prometnih nesreća i posljedica prema vrsti vozila osobna vozila prednjače s 45.066 nesreća, što je porast u odnosu na 2015. za 1,6%, dok je najmanje zaprežnih vozila sudjelovalo u nesrećama (4), što je pad za 50% u odnosu na 2015.

Među nastradalim sudionicima najviše je vozača, sa statistikom od 8.839 ozlijeđenih i 186 poginulih, dok putnici čine najmanji udjel s 4.211 ozlijeđenih i 54 poginulih u nesrećama.

Među nastradalima u 2016. ukupno je 864 lakše ozlijeđene djece, teško ozlijeđenih je bilo 127, dok je među poginulima bilo 2 djece.

Obzirom na porast broja prometnih nesreća u odnosu na 2015.-u, bilo bi dobro da svaki vozač prođe trening sigurne vožnje kroz koji se vozačima mogu pokazati kakve sve situacije im se mogu dogoditi na cesti te da u najvećem broju slučajeva, čak i u kontroliranom okruženju kao što je poligon na kojem znate unaprijed što će se dogoditi i kako treba reagirati, nemate nikakvu šansu iskontrolirati tu istu situaciju s pozitivnim ishodom. Poanta je vozačima kroz praktične primjere na vlastitom automobilu pokazati i usaditi im u svijest bitne činjenice te razbiti vozačke mitove i predrasude koji mogu imati strahovite posljedice kakvih smo svjedoci nažalost svakodnevno.

Dobar primjer iz inozemstva

Austrijski zakonodavci su 2003. godine uveli dodatnu edukaciju za vozače početnike u više faza. Najvažnija od njih je trening na poligonu za sigurnu vožnju. Nakon toga broj stradalih u prometu je u stalnom padu. Primjerice, broj poginulih mladih vozača do danas je pao za ukupno 75 posto, a ukupan broj poginulih u prometu za respektabilnih 50 posto.

Crna strana prometa u Hrvatskoj (1)
Crna strana prometa u Hrvatskoj (2)