Smijete li upravljati vozilom nakon konzumacije lijeka?

11 velj, 2016

Ako zaboli glava, popijemo aspirin. Već na prve znakove prehlade mnogi su skloni “samoliječenju” raznim vitaminskim pripravcima, čajevima i lijekovima kupljenim bez recepta… Nažalost, bez imalo razmišljanja mnogi sjedaju za volan bez ijedne pomisli da možda uzimanje i najbenignijih lijekova može utjecati na vozačke sposobnosti i pri tome zamutiti vid, izazvati pospanost, smanjiti psihofizičku sposobnost… Koliko su lijekovi opasni u vožnji i utječu na vozačke sposobnosti, tema je koja je danas premalo zastupljena u medijima i na koju se obraća premalo pozornosti. Naša sugovornica mag. pharm. Željka Barlović Ferenčak iz Ljekarne Bjelovar godinama se bavi tom tematikom i upozorava vozače koliko lijekovi mogu biti opasni u vožnji. Lijekovi se rijetko spominju kao uzrok nesreća iako njihove osobine ili nuspojave neminovno utječu na sposobnost vožnje. Veliki broj lijekova može utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a prema nekim istraživanjima (Australija, Austrija – koliko mi je poznato) gotovo svaka četvrta automobilska nesreća posredno je ili neposredno vezana uz kori- štenje lijekova – upozorava Željka Barlović Ferenčak.

Ono što posebno valja istaknuti jest to da ne djeluju svi lijekovi jednako na svaku osobu nego utjecaj lijeka na osobu ovisi o brojnim faktorima. Djelovanje lijeka ovisi o osobinama pojedinca (životna dob, tjelesna masa, spol, zdravstveno stanje, temperament, stavovi prema vožnji…) i o osobinama lijeka (doza, oblik lijeka, vrijeme uzimanja lijeka, kombiniranje lijeka s drugim lijekovima, dodacima prehrani, hranom ili alkoholom) i o nuspojavama koje lijek izaziva. Lijekovi koje liječnik prepisuje i lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta mogu utjecati na čovjekov razum ili ponašanje (na psihofizičke sposobnosti) i stoga imaju određeni učinak i na našu sposobnost vožnje. Lijekovi mogu djelovati na koncentraciju, koordinaciju pokreta, raspoloženje i reakcije u vožnji – objašnjava naša sugovornica te napominje kako svaki vozač mora znati djeluje li lijek koji je uzeo na njegove sposobnosti vožnje ili ne. Jednako oprezan prije sjedanja za volan treba biti i s lijekovima koji se mogu nabaviti bez recepta te kod određenih dodataka prehrani.

1/5 prema istraživanjima, petina lijekova može utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača

U mnogim lijekovima koje kupujemo bez recepta za ublažavanje glavobolje, prehlade i gripe nalaze se tvari stimulativnog učinka poput kofeina, pseudoefedrina i fenilefrina koje mogu izazivati laž- ni osjećaj budnosti i vrtoglavicu. S druge strane kodein, koji nalazimo u nekim kombinacijama lijekova protiv bolova, klorfenamin, koji se nalazi u lijekovima protiv prehlade, hipericin i ekstrakt valerijane u lijekovima koji se koriste kod blagih oblika depresije ili za smirenje mogu dodatno izazvati zbunjenost, vrtoglavicu, mučninu – ističe Barlović Ferenčak. Jedno od pitanja koje se postavlja u cijeloj priči je i kada osoba koja je pod odre- đenom terapijom smije voziti?

Treba znati da se vozaču može činiti da lijek nema nikakva utjecaja na njegove vozačke sposobnosti, a kada shvati da nije tako, obično bude prekasno! Za upravljač vozila treba sjesti vozač koji, kada pričamo o osobi pod nekom terapijom, ima terapijom reguliranu bolest, koji zna kako njegov lijek djeluje na njega, koji se drži propisane terapije – jednom riječi psihofizički sposoban. Ponekad nakon korištenja lijeka uvečer npr. za reguliranje spavanja, pogotovo u početku terapije, ujutro imamo umornog, pospanog i dekoncentriranog čovjeka. S druge strane lijek, dodatak prehrani ili energetski napitak koji u svom sastavu imaju psihostimulanse, korišten uvečer, pogotovo u višim dozama, ometa normalan san pa ponovno imamo osobu koja nije u najboljoj formi za upravljanje vozilom – kaže Barlović Ferenčak i zaključuje:

Proizvođače se ne obavezuje upozoravajućim znakovima označiti lijekove

S obzirom na to da ljudi različito reagiraju na lijekove te nije moguće sa sigurnošću tvrditi kako će određeni lijek utjecati na nečiju sposobnost upravljanja vozilom, upozorava naša sugovornica mag. pharm. Željka Barlović Ferenčak, u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, proizvođa- či lijekova nisu obvezni upozoravajućim znakovima označiti lijekove koji utječu na sposobnost vožnje.

U uputi u unutarnjem pakiranju lijeka mogu se pronaći informacije o tome utječe li lijek na sposobnost upravljanja vozilom, pod rubrikom koja nosi jedan od sljedećih naziva: utjecaj na psihofizič- ke sposobnosti, utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i strojevima, posebna upozorenja te nuspojave. Osim uputa proizvođača u lijeku, upozoriti pacijenta dužnost je liječnika pri propisivanju lijeka i ljekarnika tijekom njegova izdavanja – objašnjava Željka Barlović Ferenčak. U nekim zemljama nalaze se na kutijama s lijekovima oznake kojima se pacijente upozorava o mogućem utjecaju lijeka na sposobnost vožnje.

Ipak u nekim zemljama na vanjskom pakiranju lijeka nalaze se različite oznake – piktogrami kojima se jasno upozorava pacijenta o mogućem utjecaju lijeka na sposobnost vožnje. Crveni trokut npr. jasno upozorava na apsolutnu zabranu upravljanja vozilom i ujedno znači da je prisutnost takvog lijeka u krvi prekršaj. U našoj zemlji trenutačno postoji neujedna- čenost u označavanju vanjskog pakiranja lijekova pa imamo lijekove nekih proizvo- đača označene crvenim trokutom. Istolijek + vožnja = opasnost! Mag. pharm. Željka Barlović Ferenčak upozorava vozače koliko su lijekovi opasni u vožnji prema nekim istraživanjima (australija, austrija) gotovo svaka četvrta automobilska nesreća posredno je ili neposredno vezana uz korištenje lijekova – upozorava željka barlović Ferenčak stavovi prema vožnji…) i o osobinama lijeka (doza, oblik lijeka, vrijeme uzimanja lijeka, kombiniranje lijeka s drugim lijekovima, dodacima prehrani, hranom ili alkoholom) i o nuspojavama koje lijek izaziva. Lijekovi koje liječnik prepisuje i lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta mogu utjecati na čovjekov razum ili pona- šanje (na psihofizičke sposobnosti) i stoga imaju određeni učinak i na našu sposobnost vožnje. Lijekovi mogu djelovati na koncentraciju, koordinaciju pokreta, raspoloženje i reakcije u vožnji – objaš- njava naša sugovornica te napominje kako svaki vozač mora znati djeluje li lijek koji je uzeo na njegove sposobnosti vožnje ili ne. Jednako oprezan prije sjedanja za volan treba biti i s lijekovima koji se mogu nabaviti bez recepta te kod određenih dodataka prehrani.

Treba reći da lijekovi služe da bi popravili psihičko i fizičko stanje čovjeka. Posredno time i upravljanje vozilom postaje sigurnije. Lijekovi međutim imaju niz nuspojava koje mogu bitno smanjiti sposobnost upravljanja vozilom i mogu biti uzrokom prometnih nesreća te ih treba biti svjestan. dobno lijekovi drugih proizvođa- ča jednake aktivne supstance i jačine nisu označeni crvenim trokutom jer to i nije zakonska obveza u RH – objašnjava Barlović Ferenčak te ističe kako smo zakonski osobno odgovorni u procjenjivanju vlastite sposobnosti upravljanja vozilom, stoga svaki pacijent treba obratiti pažnju na upozorenja koja se nalaze u uputi lijeka koji koristi, to više što postoji danas i nabava lijekova putem interneta (kod nas još nije dopuštan) te različitih dodataka prehrani, energetskih napitaka i sl.

Kako utječu određene grupe lijekova na vozačke sposobnosti

Poremećaj koncentracije, zamagljeni vid, pospanost, smanjenje psihofizičkih sposobnosti… samo su neki od simptoma koji nastaju uzimanjem određenih lijekova

1. ANTIDEPRESIVI – skupina lijekova koja se izrazito često koristi – sama bolest praćena je poremećajem koncentracije, pažnje, umorom koji je posljedica nespavanja, anksioznošću – u početku liječenja dolazi do pospanosti, glavobolja, zamagljenog vida, dezorijentiranosti, poremećaja pamćenja, vrtoglavice, gdje treba reći da su te nuspojave izraženije kod starije generacije antidepresiva (amitriptilin) – duljom upotrebom tih lijekova popravlja se psihomotorička funkcija depresivnih bolesnika te se u dobro kontroliranoj depresiji oboljelima može dopustiti upravljanje vozilima i strojevima

2. ANTIEPILEPTICI – oboljeli od epilepsije imaju zabranom propisan način kada mogu, a kada ne mogu upravljati vozilima, no lijekovi te grupe upotrebljavaju se i kod drugih indikacija (neuropatske boli) – izrazito djeluju na psihofizičke sposobnosti izazivajući pospanost, letargiju, mentalnu depresiju, nemir, konfuziju, omaglicu…

3. ANKSIOLITICI I HIPNOTICI – najčešći propisivani anksiolitici i ujedno jedna od najčešće propisivanih grupa lijekova su benzodiazepini – pospanost, nejasan vid, umor, zbunjenost, drhtavica, gubitak motoričke koordinacije, oštećenje pamćenja, pojačavaju učinak ostalih depresora CŽS, iznimno opasna kombinacija s alkoholom i drugim lijekovima sličnog djelovanja – posebno treba istaknuti opasnost upotrebe benzodiazepina i to pogotovo upotrebe “po potrebi”. Benzodiazepini su grupa lijekova koja se danas iznimno često propisuje i koristi, često i zlorabi, a prema brojnim studijama vrlo često su i uzročnici mnogih prometnih nesreća.

4. ANALGETICI I NESTEROIDNI ANTIREUMATICI – narkotički analgetici jako smanjuju psihofizičke sposobnosti, pospanost, tromost, halucinacije (iznimno često propisivani lijek iz ove grupe je tramadol) – kombinirani analgetici s kodeinom dugotrajnom upotrebom i visokim dozama mogu nastati ozbiljne nuspojave opijata – kod antireumatika potreban je poseban oprez kod upotrebe indometacina koji ima nuspojave sa strane CŽS

5. LOKALNI ANESTETICI – najčešći primjenjivani je lidokain – nemir, anksioznost, konvulzije – smetnje vida, sinkope, mučnine, povraćanje – oprez kod malih kirurških i stomatoloških zahvata!

6. ANTIMIKROBNI LIJEKOVI – kinolonski antibiotici mogu dovesti do podražaja SŽS i tako bitno utjecati na psihofizičke sposobnosti (čak i do mjere izazivanja konvulzija) – metronidazol koji se upotrebljavaju kod vaginalnih infekcija, anaerobnih infekcija te vrlo često u trojnoj kombinaciji kod liječenja ulkusa uzrokovana bakterijom H. pylori – može doći do poremećaja svijesti i konvulzija, mučnina, smetnji vida, gluhoće – zabranjeno uzimanje alkohola za vrijeme terapije i do 48 sati nakon prekida terapije

7. ANTIHISTAMINICI – međusobno se razlikuju po dužini djelovanja i izazivanju pospanosti – izraženost sedacije u antihistaminicima novije generacije je manji, ali ipak postoji – stariji antihistaminici koje još uvijek nalazimo u lijekovima protiv mučnine i bolesti vožnje utječu jako na psihofizičke sposobnosti – mnogi od ovih lijekova nalaze se u bezreceptnom režimu izdavanja

8. ANTIDIJABETICI – hipoglikemija je najveća opasnost kod primjene lijekova ove grupe, sami lijekovi po sebi nemaju značajan utjecaj na sposobnost vožnje te je prijeko potrebno naučiti pacijenta znakove hipoglikemije i nastojati da se postigne dobra kontrola glikemije prije nego što se pacijent vrati upravljanju stroja ili vozila

9. ANTIHIPERTENZIVI – opasnost od hipotenzivnog učinka na psihofizičke sposobnosti vozača pa je potrebno dobro titrirati dozu i preporu- čiti da se u početku liječenja ovim lijekovima izbjegava upravljanje vozilima

10. ANTITUSICI – sedativno djelovanje imaju antitusici centralnog djelovanja npr. folkodin i kodein, koji su derivati morfina te se za vrijeme uzimanja folkodina i kodeina može smanjiti sposobnost upravljanja vozila

11. Postoje i druge grupe lijekova koje u većoj ili manjoj mjeri mogu utjecati na sigurnu vožnju: antimigrenici, antiaritmici, vazodilatatori, antidijaroici i dr.