Koliko puta ste sjeli za volan prehlađeni misleći kako to i nije prava bolest? Većina ljudi prehoda prehlade, i ako se ne zakompliciraju, brzo zaboravimo i da smo bili bolesni. No malo koji vozač svjestan je da sjedajući prehlađen za volan dovodi u opasnost i sebe i druge.

Naime, kihanje, kašljanje i glavobolja mogu vas omesti u vožnji čak i više nego alkohol. Prehlada usporava vrijeme reakcije u prometu za čak 36 milisekundi, a dvije litre pive za 15 milisekundi, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Cardiffu.

Također, pri brzini od samo 50 km/h prehlađenim vozačima trebao je čak metar duže da zakoče. Iako se ne čini puno, za pješaka, to može biti kobno. Također, taj jedan jedini metar može biti presudan hoćete li se zabiti u automobil pored sebe ili uspjeti stati netom prije. Dakako, opće je poznato da alkohol i vožnja ne idu zajedno, stoga ovakav rezultat poprilično iznenađuje.

Znanstvenici iz Walesa tri su mjeseca proučavali reakcije 50 ljudi s prehladom i 50 zdravih ljudi. Zanimljivo je da je studija pokazala i kako je oprez vozača pao za trećinu bez obzira na jačinu prehlade – što znači da su jednako opasne obične hunjavice kao i jaka gripa. Drugi problem je što većina ljudi probleme s prehladom rješava na svoju ruku jer za većinu medikamenata ne treba liječnički recept. No, ako sadrže kodein, mogu biti opasni, jer on dodatno usporava već ionako usporene reakcije. Također je povezan s padom koncentracije i pomućenim vidom.

– Ljudi si jednostavno trebaju priznati kada nisu sposobni biti 100 posto za volanom. Teška prehlada uključuje glavobolju, zaštopane sinuse, umor, kihanje, a sve to neizostavno utječe na procjenu, reakcije i koncentraciju vozača – rekao je Duncan Vernon, britanski stručnjak za prevenciju nesreća na cestama nadovezujući se na rezultate istraživanja.

Iako je ovo istraživanje provedeno na relativno malom uzorku vozača, treba ga uzeti u obzir jer su rezultati alarmantni.

– Prehlada definitivno ometa koncentraciju, pa je i samim time opasna za vožnju. Niti jedan lijek osim odmora ne pomaže u liječenju prehlade. U slučaju glavobolje mogu se sigurno uzimati samo paracetamoli ili nesteroidni antireumatici (brufen, voltaren, neofen…), jer oni ne djeluju na živčani sustav vozača – pojasnila je liječnica opće prakse dr. Tanja Pekez – Pavliško.

Vozači bi trebali procijeniti koliko im je zaista hitno sjesti za volan te mogu li to ikako odgoditi ako se osjećaju loše. Svakodnevne prometne nesreće s fatalnim ishodima svjedoče o često pogrešnim procjenama. Iako se kao uzroci uglavnom navode alkohol, konzumiranje droga, umor ili neoprez, zasigurno je u mnogim slučajevima krivac i dekoncentracija uslijed bolesti ili posljedica uzimanja lijekova bez recepta. Rijetko tko pročita nuspojave lijekova i ograničenja te ih ozbiljno shvati.
– Posežući za lijekovima trenutno nam se stanje popravi, ali dugoročni utjecaj je loš. Tako se, primjerice, u Coldrexu, Plivadonu, Caffetinu, Saridonu i Kofanu nalazi kofein koji ima stimulativni učinak. Nadalje, Maxflu, Daleron Cold 3, Caffetin cold i Clarinase sadrže pseudoefedrine, a Coldrex fenilefrin. Sve te tvari mogu izazvati lažan osjećaj budnosti i vrtoglavicu. Problem je što se u Hrvatskoj učestalo koriste i kupuju bez recepta – pojasnila je dr. Pekez – Pavliško.

Ističe kako se u svojoj praksi susrela i sa slučajevima kada ljudi jednostavno nisu smjeli otići na bolovanje. Iako su trebali prehladu odležati, nekoliko paketa maramica “riješilo” je problem i nastavljali su kao da je sve u redu. Sjedali u auto i išli dalje raditi.

– Jedino nas povišena temperatura može spriječiti da izađemo iz kuće, a neke čak niti to. No, situacija nije baš tako bezazlena ako moramo biti vozači za vrijeme “najobičnije” prehlade. Smanjuje nam se koncentracija te posljedično s tim lošije reagiramo na iznenadne situacije, tijekom kihanja zatvaramo nesvjesno oči te tako ne vidimo kud vozimo. U želji da im što prije prođu simptomi, neki pod utjecajem reklama uzimaju i lijekove s dvije i više komponenti, ne konzultirajući se sa svojim liječnikom. Stoga ako baš morate sjesti za volan, vozite polako i pokušajte se što više prije toga odmoriti, jer ipak je to jedino što će vam pomoći – savjetuje dr. Pekez-Pavliško.

Odgovori