Savjeti za borbu protiv stresa i nervoze

Tjeskoba, nervoza, nesigurnost, gubitak apetita, prekomjeran apetit, glavobolja, ograničeno komuniciranje, promjene raspoloženja, agresivnost, srdžba, nesanica, sve su to znakovi da smo pod stresom.

Ovaj nelagodan osjećaj pretjerane napetosti i pritiska u psihologiji se definira kao psihološki i fiziološki odgovor na fizička i mentalna opterećenja organizma, zvana stresori, neugodna ili ugodna, kojima smo izloženi, a iskazuje se stresnim reakcijama. Termin stres potječe iz engleskog (stress = tlak, napetost) i latinskog (stringere = napeti), a skovao ga je mađarski liječnik Hans Selye 1936. godine kao posuđenicu iz fizike da bi opisao “nespecifičnu reakciju tijela na bilo koji zahtjev”. Stres može uzrokovati bilo kakva promjena, a pod najvećim stresom smo kad nam umre bliski član obitelji, u slučaju razvoda, bolesti, gubitka radnog mjesta, smanjenja prihoda, obiteljske svađe, a do velikog stresa mogu dovesti i vjenčanje i trudnoća. Kako stresne reakcije djeluju na ljudski organizam? Pod utjecajem stresa organizam se priprema na brzu reakciju i zaštitu – pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Dugoročna izloženost stresu može djelovati vrlo negativno, a pridonosi i razvoju mnogih bolesti i poremećaja, kako tjelesnih tako i psiholoških.

3 puta tjedno vježbajte po pola sata jer tijelo tada luči hormon sreće

Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovno uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložen stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti. Rezultati studije Kiecolt-Glaser objavljeni 1992. godine pokazali su da dugotrajni stres, poput brige za blisku bolesnu  osobu, smanjuje razinu funkcioniranja imunološkog sustava, a čak i kratkotrajna stresna razdoblja poput izlazaka na ispite, djeluju na pad aktivnosti stanica imunološkog sustava koje se bore protiv virusa i tumora. Kako biste spriječili ili ublažili stres, ponekad možete promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju: zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres, održavajte ravnotežu između rada i zabave, pronađite vrijeme za opuštanje, podijelite probleme s prijateljima i obitelji te upoznajte svoje granice tolerancije na stres.

Nervozu za volanom smanjuje i sigurnosni pojas

Vožnja je sama po sebi stresna situacija jer predstavlja konstantnu promjenu, a stres uzrokuju upravo promjene. Kako biste za volanom, u situaciji koja zahtijeva potpunu usredotočenost i razum, bili hladne glave te uz što manje živciranja stigli do odredišta, pomoći će vam sljedeće radnje: uvijek vežite sigurnosni pojas, a provjerite i je li vaš suvozač vezan, kao i ostali putnici (ako za njih
postoji pojas); izbjegavajte nagla ubrzanja i kočenja, držite razmak te pazite na ograničenje brzine; koristite zrcala kako biste imali kontrolu nad događajima oko vas u prometu; provjeravajte tlak u gumama i motorno ulje.

Kako voziti bez stresa?

1. Kad god je moguće, krenite na vrijeme. Kašnjenje je jedan od glavnih uzroka stresa tijekom vožnje.
2. Stvorite u autu ugodno i uredno ozračje te uvijek imajte pri ruci CD s glazbom koja vas smiruje.
3. U vozilu držite i igračke, knjige, stripove i ostale stvari koje će zaokupiti djecu dok vozite.
4. Uvijek sa sobom imajte i prutić od žitarica ili sličnu zdravu grickalicu u slučaju da ogladnite.
5. Ne zaboravite na hidrataciju tijekom vožnje. Kako ne biste “presušili”, držite bočicu vode u vozilu.
6. Stavite u difuzer u automobilu eterično ulje limuna, peperminta ili ružmarina. Umiruju i drže budnima.
7. Tolerirajte sitne pogreške ostalih vozača. Ne suprotstavljajte se agresivnim vozačima.

Što kada ste u vožnji pod stresom

U današnje vrijeme sve više vremena provodimo u automobilima pa ne čudi da je i sve više stresa. Što više vremena provodite za volanom, češće ćete biti pod stresom. Gužve na prometnicama, traženje prave rute do odredišta, agresivni vozači i vožnja za prometne špice za vozače su neke od najstresnijih situacija. Zanimljivo je da ih muškarci doživljavaju puno stresnijima od žena. Britansko istraživanje na 10.000 vozača pokazalo je da su muškarci pod sedam puta većim stresom ako zapnu u prometnoj gužvi nego žene! Muškarci zbog gubitka vremena postaju ljuti i frustrirani, dok se žene pritiska rješavaju pjevajući pjesme s radija. U činjenicu da proživljavaju stres u prometnoj gužvi nije vjerovalo dvije trećine žena i polovica ispitanih muškaraca.
– Činjenica je da ljudi nisu uvijek svjesni da stres za vrijeme vožnje ima veliki utjecaj na njihovo zdravlje – upozoravaju stručnjaci. Jedan od načina za izbjegavanje frustracija i velikih gužvi jest
korištenje drugih ruti za vožnju, no što ako druga ruta ne postoji, zarobljeni ste u prometnom kaosu, iscrpljeni, umorni i gladni nakon radnog dana, nervoza u vama počinje rasti, a put do kuće
je dalek… Vjerojatno nema vozača koji se barem jednom nije našao u takvim okolnostima. Nađete li se u takvoj situaciji, najučinkovitiji brzinski savjet jest da se pokušate smiriti, disati duboko i pravilno te brojati od jedan do deset, a ako vani nije prehladno, otvorite prozor jer će vas zrak osvježiti i razbistriti vam um.

7  puta veći stres od žena proživljavaju muškarci ako zapnu u prometnoj gužvi

Nakon svaka dva sata vožnje potrebno je napraviti pauzu. Savjete ima i profesorica psihologije i terapeutkinja Ljubica Uvodić Vranić. – Važno je ne precijeniti vlastite sposobnosti. Ako ste pod prevelikim stresom ili jako umorni, bolje je platiti taksi nego izgubiti glavu ili, još gore, oduzeti život nekome drugome, što je prestrašna pomisao – ističe Uvodić Vranić koja u udruzi Petkom u 5 u Zagrebu vodi antistresne radionice gdje polaznici uče vježbe opuštanja i pravilnog disanja koje koriste i vozačima. – Svaki čovjek trebao bi imati naviku opuštanja od stresa, dakle, triput dnevno trebao bi se baviti nekom rekreativnom aktivnošću te pet do deset minuta nekom dnevnom aktivnošću. Na svojim radionicama radim devet vježbi opuštanja jer ima i zahtjevnih polaznika kojima dosadi prakticiranje jednih te istih vježbi pa vole imati širi izbor – otkrila nam je psihologinja te dodala da svaka osoba koja nije sigurna može li se sama nositi sa stresom, može potražiti stručnu pomoć, bilo u vidu odlaska kod terapeuta ili literature za samopomoć. Korisne savjete na temu svladavanja stresnih situacija možete pronaći i u knjigama Ljubice Uvodić Vranić “Avantura osobne promjene” i “Prijatelju, kako si?”.

Zagledajte se “u prazno” i odmorite se

Nitko od nas nije vatrogasac, a i da jest, nitko od nas stres ne može gasiti – poručuje psihologinja Ljubica Uvodić Vranić. Kad tijekom vožnje postanemo previše nervozni, što može ugroziti našu i
sigurnost ostalih sudionika u prometu, potrebno je stati sa strane, popiti vode i provesti vježbe opuštanja, savjetuje Uvodić Vranić. – Neke od tih vježbi temelje se na pravilnom disanju, odnosno funkcioniraju tako da se osoba koncentrira na jednostavan, opuštajući sadržaj, pri čemu sadržaj na koji smo bili “prisiljeni” nestaje i pri tome se odmorimo. Psihički odmor jest i kada se  jednostavno zagledamo i ne gledamo zapravo nigdje, svi smo to probali – zaključuje LJ. Uvodić Vranić.