Unutrašnjost automobila kao leglo zaraze i dom nebrojenih mikroba

Smeće, mrvice hrane, pepeo, papirići…, sve su to uobičajene nuspojave užurbanog života i puno vremena provedenog u automobilu.

Većina ljudi se ne zabrinjava previše time, auto površno očiste, tu i tamo detaljnije. Ali zbog novog istraživanja mogli bi promijeniti mišljenje. Studiju je provela tvrtka za online kupnju vozila SellCar.co.uk, a glavni zaključak je da su naši automobili pravi lunapark za bakterije.

Već otprije se zna da su tipkovnice među najprljavijim stvarima koje svakodnevno koristimo, a ne čistimo ih jednako često. U njima se krije oko 7500 bakterija, upozorili su već prije nekoliko godina znanstvenici britanskog Sveučilišta Salford. Sada su testirali i unutrašnjosti automobila, a zastrašujuće je njihovo otkriće da su još 55 posto prljaviji od zloglasnih tipkovnica u uredima. Ustanovili su također da su auti čak 2144 puta prljaviji nego smartphonovi.

Dr. Joe Latimer, koji na Sveučilištu Salford predaje o otpornosti mikroba na lijekove, uzeo je uzorke s ručnih kočnica, mjenjača te raznih kuteva i pukotina iz 20 automobila. Samo na području oko ručne kočnice pronašli su brojne bakterije, a među njima i zloglasnu MRSA (superbakterija vrlo otporna na antibiotike). Na volanu su pronašli čak devet puta više mikroba nego na WC školjki, a daleko najprljavije mjesto je prtljažnik. Da se svatko zamisli, s obzirom na to da često namirnice iz trgovina stavljamo upravo tamo. Nije neobično odložiti u brzini sendvič ili čašu sa sokom na kontrolnu ploču, no to je isto kao da ste ga stavili na dasku WC-a. Klima ili grijač koji pušu izbacuju bakterije i gljivice direktno na hranu. Još jedna stvar u autu je prljavija od WC daske – držač za čaše. I to nezanemarivih 228 puta. Što se tiče hrane, stručnjaci upozoravaju da se ona nikako ne bi smjela ostavljati u vozilu, pogotovo za vrućih dana. Bakterije se, naime,  mogu razviti i na najmanjim zaboravljenim mrvicama. Iako nisu svi mikrobi potencijalno opasni, pronađeni su i oni koji mogu biti odgovorni za bolesti. Najčešće je pronađena bakterija Bacillus cereus, koja je odgovorna za trovanje hranom, a najčešće se nalazi u riži. Sljedeći čest stanovnik naših vozila je Arthrobacter, koji se može pronaći u zemlji ili na ljudskoj koži. Tijekom istraživanja, brojni ispitanici priznali su da ne vode previše brigu o čistoći svog automobila. Više od polovice, 54 posto, izjavilo je da čiste auto rjeđe od jedanput na mjesec, a 61 posto njih nije imalo pojma da to može biti uzrok gomilanja bakterija. – Kad se samo sjetite svih nehigijenskih stvari koje ljudi rade dok voze, poput kopanja nosa, kašljanja, kihanja…, trebalo bi nam svima biti jasno da se više pažnje treba obratiti na čišćenje unutrašnjosti. Posebice dijelova koje diramo rukama – kaže dr. Lisa Ackerley, stručnjakinja za pitanja higijene i javno zdravstvo.

Ističe kako ljudi uglavnom misle da se zaraziti mogu samo izravnim kontaktom, a nemalo se iznenade kad spoznaju da se bakterije i virusi mogu prenijeti s čovjeka na čovjeka putem površina koje svakodnevno dodirujemo. U autu se zadržavaju na mjenjaču, volanu, sjedalima… Automobili su konstantno, prema svim istraživanjima, prljaviji od kuća i stanova te imaju 17.000 bakterija više.

– Osim opasnosti po zdravlje, automobili o kojima se vlasnici ne brinu gube na cijeni rekordnom brzinom. Sve može početi sa malo prašine i neizbacivanjem otpadaka, ali to se vrlo lako pretvori u problem, jer se nakon nekog vremena ne možete riješiti neugodnog mirisa ili se na rubovima počne nakupljati hrđa. A to će bez sumnje odbiti svakog potencijalnog kupca – kaže Mark Rogers, direktor SellCar.co.uk.

Također, napominje Rogers, nakupljeno smeće u automobilu nije tako bezazleno. Odbačena boca, primjerice, može se lako otkotrljati ispod pedale kočnice i izazvati ozbiljan problem.

Jedno drugo istraživanje, koje su proveli Amerikanci Charles Garba i Sheril Maxwell, koncentriralo se na to tko je pobjednik u nemaru i čiji su automobili najprljaviji. Tako su došli do zaključka da oženjeni parovi imaju više bakterija u svojim vozilima od samaca, žene više od muškaraca, a auti u kojima se voze djeca – kao što možete pretpostaviti – znatno više od onih u koje djeca ne ulaze.

Ono što možete napraviti kako bi malo smanjili količinu mikroba u unutrašnjosti auta je, za početak, provjetravanje. Otvorite tu i tamo prozore i dajte prednost prirodnoj cirkulaciji zraka pred klimom. Prebrišite redovno volan, gumbiće od radija te kvake. Osim vas, njih najčešće diraju i drugi ljudi.

Pometite ili usisajte mrvice barem jednom mjesečno. Pranje sjedala šamponom pomoći će da se otklone pelud ili neki drugi alergeni koji su ušli putem klime, a zadaju vam probleme iako ih ne vidite. Povremena dezinfekcija otklonit će i najupornije bakterije, a ne treba zaboraviti niti na redovnu izmjenu filtera i čišćenje klima uređaja.

Poštujući ove upute može vas iznenaditi i rješavanje problema alergija ili začepljenih sinusa, pogotovo ako puno vremena provodite u automobilu.

Na kraju, kakva-takva utjeha dolazi od prof. Nigela Browna, predsjednika Društva opće mikrobiologije, najveće europske mikrobiološke organizacije. On kaže kako nikada još  nije čuo da se netko zarazio dirajući površine u automobilu.

Teoretski je, napominje, to moguće, ali većina zdravih ljudi ima dovoljno jak imunosistem da se mogu izboriti s ponekim mikrobom. Kako kaže, normalno je da smo uvijek i svugdje okruženi mikroorganizmima.

Ostaje, dakako, činjenica da prljav auto može biti opasnost na cesti, jer po njemu lete predmeti, može neugodno mirisati ili prijevremeno zahrđati. A tu je, naravno, i gadljiv pogled onih koji ulaze u vaše vozilo. Možda nije opasan po zdravlje, ali svakako nije ugodan. A može se izbjeći lako – povremenim uzimanjem krpe u ruke…